Gid pilye

Konprann Maladi Kè: Yon Gid pou Pasyan

Maladi kè se pa yon sèl kondisyon — se yon fanmi maladi ki afekte misk kè a, vaso sangen li yo, ak sistèm elektrik li a. Gid sa a mennen w atravè fòm ki pi komen yo, siyal davètisman yo, tès kadyològ yo itilize, ak kijan tretman modèn ede w viv pi lontan epi pi byen.

Medically reviewed byDr. Pedro Martinez-Clark, MD, FACCPending physician review

This page is educational and does not provide medical advice, diagnosis, or treatment. Individual results vary. Please consult a licensed physician for guidance about your specific situation.

12 min lekti

Sa nou vle di pa 'maladi kè'

'Maladi kè' se yon tèm laj. Fòm ki pi komen an se maladi arte kowonè, kote plak ki gen anpil kolestewòl fè arte ki nouri misk kè a vin pi etwat. Lè san an diminye anpil, pasyan yo santi presyon nan pwatrin lè yo fè efò (anjin); lè yon plak kraze epi yon boul san fòme, rezilta a se yon kriz kadyak.

Lòt kategori enpòtan yo enkli aritmi (pwoblèm elektrik tankou fibrilasyon atriyal), maladi valv, kardyomiyopati (maladi nan misk kè li menm), ak ensifizans kadyak — yon sendwòm kote kè a pa ka ponpe oswa ranpli byen. Maladi vaskilè andeyò kè a, sitou maladi arte peryferik, souvan koekziste epi prevwa risk kadyak.

Faktè risk ou ka ak pa ka chanje

Ou pa ka chanje laj ou, sèks ou te fèt avè l la, oswa istwa fanmi w. Sa w ka enfliyanse anpil: tansyon, kolestewòl LDL, sik nan san, pwa, ekspozisyon a tabak, kalite dòmi, aktivite fizik, ak modèl manje.

Levye ki pi pwisan pou pi fò granmoun se trete tansyon wo bonè. Tansyon wo ki pa trete andomaje arte, misk kè, ak ren an silans pandan ane anvan sentòm parèt.

Siyal davètisman ak sentòm

Doulè nan pwatrin klasik pandan efò se yon drapo wouj, men anpil pasyan — sitou fanm, granmoun aje, ak moun ki gen dyabèt — prezante yon fason atipik: fatig etranj, souf kout, malèz nan machwè oswa bra, kè plen, oswa vètij.

Palpitasyon ak vètij oswa endispozisyon, oswa yon episòd sibit presyon fò nan pwatrin ki dire plis pase kèk minit, mande evalyasyon ijans. Rele 911. Pa kondwi tèt ou.

Kijan kadyològ evalye kè w

Yon premye vizit anjeneral gen ladan yon istwa detaye, egzamen fizik, EKG, epi souvan yon ekokardyogram pou gade estrikti kè a ak fonksyon ponpaj li. Selon risk ou, nou ka rekòmande yon tès efò, yon nòt kalsyòm kowonè, oswa imajri avanse.

Objektif la se pa mande chak tès — se konstwi yon imaj ki asire ase pou gide tretman. Bon kadyoloji se otan sou eliminen pwoblèm ke konfime yo.

Peyizaj tretman jodi a

Terapi modèn konbine chanjman nan estil lavi, medikaman, epi — lè li nesesè — pwosedi. Estatin, medikaman tansyon, ak nouvo terapi (enkli enhibitè SGLT2 ak agonis GLP-1 nan bon pasyan) diminye evènman kadyovaskilè dramatikman.

Lè arte yo trè sere, pwosedi minimòman envazif ki baze sou katetè tankou anjyografi ak plasman stent ka retabli san an ak lage menm jou nan anpil ka. Pwosedi estriktirèl (reparasyon oswa ranplasman valv) fèt de plizanplis atravè ti ensiyon oswa arte femoral la.

Ki lè pou wè yon kadyològ

Konsidere pran yon konsiltasyon si youn nan pwen sa yo aplike. Evalyasyon bonè souvan pi senp, mwens envazif, epi pi efikas pase tann pou sentòm yo vin pi grav.

  • Doulè nan pwatrin, presyon oswa sere — sitou lè w ap fè efò oswa gen souf kout.
  • Palpitasyon, endispozisyon, oswa yon ritm kè ki santi iregilye.
  • Doulè nan janm lè w ap mache, blesi ki pa geri, oswa nouvo anfle nan janm.
  • Istwa fanmi maladi kè bonè, oswa istwa pèsonèl tansyon wo, dyabèt, oswa kolestewòl wo.
  • Ou vle yon evalyasyon prevantif ak yon plan pèsonalize.

Ou pare pou pale ak yon kadyològ?

Mande yon vizit nan youn nan de biwo nou nan Miami-Dade. Yon kowòdonatè swen ap reponn nan 5–7 jou ouvrab pou konfime randevou w epi reponn kesyon.